'Prođirajte' avenijom labosa i sudjelujte u pokusima iz fizike, kemije, biologije i ekologije. Naučite kako se čita DNA, otkrijte svijet na mikro, nano, piko i femto skali, kemijajte s kemičarima te naučite što je zajedničko zdravlju riba i ljudi!
U današnje doba novih tehnologija, često se susrećemo s izrazom NANO. Ako posjetite ovaj punkt saznat ćete koliko je malen 'nano' i kako se može vidjeti. Koristeći 'nanoskop', odnosno AFM mikroskop, promatrat ćemo jednu morsku algu do najsitnijih detalja i kapljicu morske vode. Očekujemo da ćemo vidjeti sve – od bakterija do kristalića soli. Čuti ćemo na kojem principu radi ovaj neobičan ne-optički mikroskop (AFM znači mikroskop atomskih sila) i zašto pomoću njega možemo vidjeti puno manje stvari nego pomoću 'normalnih' mikroskopa.
Posjetitelji svih uzrasta, pa čak i vrtićkog, moći će upravljati ovim 'nanoskopom' tokom snimanja, postavljati pitanja i davati svoje ideje, te na kraju isprintati svoje nalaze.
Posjetitelje ćemo upoznati s tijekom jednog konkretnog znanstvenog istraživanja. Vidjet ćemo što je to znanstvena metoda, kako se dizajniraju pokusi da bi se što točnije provjerile ili odbacile početne pretpostavke, upoznat ćemo se s važnošću timskog rada i međunarodnih kolaboracija.
Ruđerovi kemičari pripremili su više pokusa, neki su interaktivni pa u njima mogu sudjelovati i uživati naši posjetitelji, bit će tu redoks reakcija, kiselinsko baznih reakcija, taloženja, kromatografije, burnih oksidacija (tako kemičari kažu da su nešto zapalili), igrat ćemo se kristalima i obojiti plamen.
U stanicama svih živa bića smještena je DNA. Ova molekula se sastoji od samo četiri gradivne jedinice (4 nukleotida) koje se spajaju u dugačke lance. Razlika između bakterija, krumpira, morske spužve i čovjeka određena je upravo zapisom u DNA molekuli, odnosno izgled i svojstva svih organizama ovise o broju i redoslijedu nukleotida.
Čut ćemo detalje građe i oblika DNA, gdje se u nalazi u stanici i kako je možemo iz stanica izolirati. Vidjet ćemo i može li se molekula DNA vidjeti golim okom, te kako se fragmenti DNA razdvajaju po svojoj veličini pomoću električnog polja i kako se fluorescencijski obilježeni nukleotidi koriste za čitanje molekula DNA.
Pokazat ćemo kako radi svjetlosni mikroskop i zašto pomoću njega ne možemo razaznati jako male objekte te tako naučiti što je to moć razlučivanja. U praktičnom dijelu pokazat ćemo da jedno popularno piće može svijetliti u mraku, objasniti zašto se to događ (fluorescencija) i zašto je taj fenomen koristan za proučavanje stanica mikroskopom.
Pomoću svjetlosnih mikroskopa, među kojima je i Ruđerov najnoviji laserski konfokalni mikroskop, promatrat ćemo gibanje stanica nalik na amebe, te pokazati kako iz jednostaničnog organizama nastaje višestaničnih.
Čut ćemo kako nam razna živa bića, pa čak i nametnici koji žive u probavnom sustavu riba, mogu pomoći da što prije otkrijemo zagađenje okoliša. Sva živa bića, kada su izložena zagađenju, mijenjaju neke svoje osobine. Ona živa bića, koja su osobito korisna za istraživanja u ekotoksikologiji, nazivamo bioindikatorima.
Posjetitelji će naučiti određivati spol dagnji, mjerit će pH vrijednost morske i riječne vode, kao i salinitet uzoraka morske vode. Uz to, naučit će razliku između esencijalnih metala, koji su nužni za živa bića, i neesencijalnih metala.
Na ovom punktu prikazat ćemo rezultate znanstvenih istraživanja na četiri skale: na mikro skali (nastanak mikrostruktura u materijalima kao posljedica prolaska iona), na nano skali (mjerenje svojstava nanostrukturiranih materijala), na piko skali (proučavanje procesa ionizacije unutrašnjih atomskih ljuski), te na femto skali (reakcije na atomskim jezgrama izazvane jako ubrzanim ionima).
Posjetitelji će moći vidjeti i fizikalne procese promjene svojstava tvari zbog promjene temperature (uranjanjem raznih predmeta u tekući dušik), mijenjanje vrelišta vode (i napuhanosti balona) u ovisnosti o tlaku, te na svojoj koži (točnije kosi) primijetiti promjene koje izaziva nabijanje statičkim elektricitetom.